Makarska rivijera obuhvača 60 km obale srednje Dalmacije, prostire se od Brela i Baške Vode na sjeverozapadu do Zaostroga i Gradca na jugu, u pozadini je zaštićena planinskim masivom Biokovo te je svojim razvojem turizma jedna od najpoželjnijih i najprivlačnijih destinacija na srednjem Jadranu.
Podbiokovska sela: Veliko Brdo, Puharići, Makar i Kotišina atraktivna su izletišta, po svojem prirodnom bogatstvu, fortifikacijskim, sakralnim i ruralnim graditeljstvom, te zadržanim tradicijskim načinom života. Odatle vode uredne i označene staze prema vrhovima Biokova. Planina je zanimljiva po perivojima, kotlinama, jamama i livadama; obiluje endemskim biljem, a bogata je i visokom divljači - muflonima i divokozama, čime je omogućena tradicija lovnog turizma.
Grad Makarska prema zadnjem popisu iz 2001. godine broji 13,716 stanovnika, a ostala mjesta duž makarske rivijere: Baška Voda (2,045), Brela (1,618), Brist (453), Drašnice (328), Drvenik (500), Gradac (1,574), Igrane (480), Krvavica (287), Podaca (716), Podgora (1,534), Promajna (456), Tučepi (1,763), Zaostrog (372) i Živogošće (538) stanovnika.
Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog geografskog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugoj po veličini gospodarskoj i demografskoj okosnici Srednje Dalmacije, odmah nakon Splita.
Zemljopisnim položajem i kulturno-povijesnim značajem Makarska je od svog postanka središte hrvatske mikroregije - Makarskog primorja. Smještena u prirodno zaštićenoj luci, zatvorenoj s jugoistoka rtom Osejava, a sa sjeverozapada poluotokom Sv. Petar. Grad se amfiteatralno širi prema padinama planine Biokovo.
Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure,1768m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom, povezuje Jadransko more koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo najljepše hrvatske plaže.
Zbog svoje ljepote, urbane uređenosti i prirodnih pogodnosti, grad Makarska se u 20. st. intenzivno okreće turističkom privređivanju i zahvaljujući tome osuvremenjuje infrastrukturni, gospodarski, zdravstveni, turističko-ugostiteljski, športsko-rekreativni i kulturni sustav. |
|
