|








|
Otok Pag je jedan od najvećih jadranskih otoka, s
285 km2 peti je po veličini, a s 270 km razvedene obale otok
je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva,
uvalica, rtova i plaža.
Najveću pašku uvalu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža. Pag
je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojemu stabla gotovo
da i nema - Pag je najveće carstvo kamenjara ispresijecano
dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu raste tanka trava, nisko
aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje
je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje
poseban okus poznatom paškom siru.
U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovčji sir i janjetina,
te razni morski specijaliteti.
Grad Pag je grad morske soli. Zbog njene važnosti u 15. stoljeću
nastao je Pag kao planski i plansko utvrđeni grad, koji pri
obilasku pruža poseban osjećaj. Na Pagu se još može vidjeti
proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim
bazenima u koje se uvodi more (soline).Ove su solane osim
autentičnosti koje pružaju, zahvalan motiv za fotografiranje.
Otok Pag je također vrlo poznat i izvan granica Hrvatske
po vrijednim rukama Pažanki i paškoj čipki.
Veća turistička mjesta na otoku su osim grada Paga, Novalja,
koja je zadnjih godina vrlo atraktivna destinacija, posebno
privlačna mladima s ponudom na plaži Zrče. Tu su još, nazovimo
ih tako, "mirnija" turistička mjesta Košljun, Lun,
Mandre, Metajna, Povljana, Potočnica, ACI marina Šimuni, Stara
Novalja i Zubovići.
Pag je povezan mostom koji samo u zimskim mjesecima zna biti,
ali vrlo kratko, zatvoren kad puše orkanska bura i trajektnom
vezom Prizna - Žigljen i Prizna - Stara Novalja.
Pag ima blagu mediteransku klimu koja je posebno ugodna tijekom
proljetnih i jesenjih mjeseci. Tijekom zime temperatura zraka
se vrlo rijetko spušta ispod ništice, a snježne padaline su
rijetkost. Ljeta su vruća i uglavnom suha. Jedno od obilježja
paških zima je bura, snažan vjetar sjeveroistočnog smjera
koji donosi suh planinski zrak s Velebita. Nakon bure (koja
puše dva do pet, rijetko više dana za redom) nastupa razdoblje
mirnih i sunčanih dana. Zbog zagrijavanja tla i mora nad otokom,
nastaju oblaci koji uzrokuju kišu. Nakon kiše, zbog sudara
toplog morskog zraka s hladnim zrakom s planine Velebit, dolazi
do jakog vrtložnog strujanja zraka, a posljedica toga je bura.
Takav ustaljeni hod prekida se već u mjesecu travnju kada
dolaze topliji dani, s prosječnom dnevnom temperaturom zraka
od oko 18 stupnjeva. Svibanj ima prosječnu dnevnu temperaturu
zraka oko 20 stupnjeva. U svibnju se podiže i temperatura
mora, uglavnom do 19 stupnjeva.
Izvor: www.otokpag.com
|