Otok Pag je jedan od najvećih jadranskih otoka, s 285 km2 peti je po veličini, a s 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža.

Najveću pašku uvalu zaokružuje 20 km šljunčanih plaža. Pag je jedinstven po vegetacijskom habitatu u kojemu stabla gotovo da i nema - Pag je najveće carstvo kamenjara ispresijecano dugim suhozidima na Jadranu, u kojemu raste tanka trava, nisko aromatično bilje, kadulja i smilje. Upravo to aromatično bilje je osnova u prehrani paških ovaca na kamenjaru, i ono daje poseban okus poznatom paškom siru.

U gastronomskoj ponudi prvoklasni je ovčji sir i janjetina, te razni morski specijaliteti.
Grad Pag je grad morske soli. Zbog njene važnosti u 15. stoljeću nastao je Pag kao planski i plansko utvrđeni grad, koji pri obilasku pruža poseban osjećaj. Na Pagu se još može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more (soline).Ove su solane osim autentičnosti koje pružaju, zahvalan motiv za fotografiranje.

Otok Pag je također vrlo poznat i izvan granica Hrvatske po vrijednim rukama Pažanki i paškoj čipki.

Veća turistička mjesta na otoku su osim grada Paga, Novalja, koja je zadnjih godina vrlo atraktivna destinacija, posebno privlačna mladima s ponudom na plaži Zrče. Tu su još, nazovimo ih tako, "mirnija" turistička mjesta Košljun, Lun, Mandre, Metajna, Povljana, Potočnica, ACI marina Šimuni, Stara Novalja i Zubovići.

Pag je povezan mostom koji samo u zimskim mjesecima zna biti, ali vrlo kratko, zatvoren kad puše orkanska bura i trajektnom vezom Prizna - Žigljen i Prizna - Stara Novalja.

Pag ima blagu mediteransku klimu koja je posebno ugodna tijekom proljetnih i jesenjih mjeseci. Tijekom zime temperatura zraka se vrlo rijetko spušta ispod ništice, a snježne padaline su rijetkost. Ljeta su vruća i uglavnom suha. Jedno od obilježja paških zima je bura, snažan vjetar sjeveroistočnog smjera koji donosi suh planinski zrak s Velebita. Nakon bure (koja puše dva do pet, rijetko više dana za redom) nastupa razdoblje mirnih i sunčanih dana. Zbog zagrijavanja tla i mora nad otokom, nastaju oblaci koji uzrokuju kišu. Nakon kiše, zbog sudara toplog morskog zraka s hladnim zrakom s planine Velebit, dolazi do jakog vrtložnog strujanja zraka, a posljedica toga je bura. Takav ustaljeni hod prekida se već u mjesecu travnju kada dolaze topliji dani, s prosječnom dnevnom temperaturom zraka od oko 18 stupnjeva. Svibanj ima prosječnu dnevnu temperaturu zraka oko 20 stupnjeva. U svibnju se podiže i temperatura mora, uglavnom do 19 stupnjeva.

Izvor: www.otokpag.com