Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 četvornih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.
Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Klima je mediteranska, dok na sinjskom području prevladava submediteranska klima.
Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju. Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama a Vrgorac zadnjih godina po jagodama.
Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.
Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom (Dioklecijanova palača) kao županijskim središtem, starim dijelom grada Trogira koji je uvršten u UNESCO-v popis Spomenika svjetske kulturne baštine te Salona - metropola rimske provincije Dalmacije, gdje se nalaze ostaci antičkog grada Salone u današnjem Solinu. |
